Moj prvi dojam o ovoj knjizi nije bio bajan, moram to reći na početku. Priča počinje tako što mlađa ženska u baru, pomalo nacvrcana i pomalo debeljuškasta, upoznaje privlačnog, zgodnog i dragog muškarca. Već sama scena je pomalo klišej, a ono što slijedi još veći. On joj plaća piće, sluša sve njene probleme – zbog čega je u baru sama i nacvrcana, a onda se kao pravi kavalir pobrine da ona sigurno stigne kući. Naravno ne prije nego što se izbljuvala pred njim, jer ženska inače ne pije, i ne podnosi dobro alkohol. U toj tiradi kukanja koje mu je servirala (dok je on besramno odmjeravao njene obline i trudio se ne osjećati toliku privlačnost prema njoj), požalila mu se i na svoj posao – u tvrtku naime dolazi novi direktor, i nitko nema pojma što da očekuje od njega, no navodno je teški kreten. Takva pripita, još ga je i poljubila (njemu se to svidjelo). Eh sad, naša junakinja se drugo jutro teškom mukom dovlači na posao – izgleda kao da ju je poplava izbacila, a tako se i osjeća, a onda u salu za sastanke ulazi on – muškarac iz bara. On je njen novi šef a.k.a navodno teški kreten. Surprise, surprise! Početak me dakle nije baš impresionirao, jer je što se mene tiče već viđen i to ajme puta, no nastavila sam čitati dalje, jer su svi hvalili ovu knjigu, pa sam bila itekako znatiželjna otkriti u čemu je zapravo fora. I knjiga je predivna, zaista, ne mogu reći da sam našla nekakve zamjere, autorica je možda započela priču klišejom, ali nastavila je graditi likove i radnju na sasvim drugačiji način. Da ne prepričavam radnju, vjerojatno si ju možete predočiti – između ovo dvoje ljudi rodila se nevjerojatna privlačnost, pa čak i emotivna povezanost, no iz više razloga oni ne mogu biti zajedno, a posao je samo jedna od prepreka s kojom bi se morali nositi ako se odluče za vezu. It’s complicated, što bi se reklo, ali kad čitate o tome, komplicirano je na jako uzbudljive načine. Trude se ne gledati jedno u drugo, paze da se ne dodirnu, kad se konačno drugi put poljube (u uredu!) prave se da se to nije dogodilo, itakodalje, itakodalje. Sve je to divno i krasno, no knjiga je sve samo ne površni ljubavni roman. Možda vam je promakao podatak na početku osvrta da je glavna junakinja debela. Ne znamo doduše je li zaista debela/pretila, jer ona o sebi govori tako, dok kada čitate njegove dijelove imate dojam da je ona predivna, zaobljena, mekana, slatka, prelijepa, seksi, privlačna. No ja ću vjerovati njoj na riječ, nebitno koji je broj kilograma autorica zamislila sebi u glavi dok je pisala ovu priču. U odnosu na sve druge žene u njenom životu, Lexia je debela. Vjerojatno vam je poznat taj osjećaj, sigurna sam da nema žene koja se nije barem jednom u svom životu tako osjećala, čak i one vitke i mršave ponekad to pomisle za sebe, vjerujte mi. Lexia je provela cijeli svoj život izvrgnuta ruglu na ovaj ili onaj način radi svog izgleda, što je ostavilo traga na njoj. Adam isto nije savršenstvo bez mane, on je zlostavljani dječak u tijelu odraslog muškarca koji će prvi put u svom životu morati prihvatiti sve što mu se dogodilo, priznati to, i krenuti dalje. Likovi su nam dakle kompleksni, to me oduševilo. Lexia radi kao pisac tekstova za reklame u agenciji koju Adam preuzima na nagovor svog ekscentričnog šefa i mentora, muškarca koji je od njega napravio to što je danas – hladni, proračunati, učinkoviti biznismen, muškarac koji nema vremena za veze i romantiku. Lexia je istraumatizirana lošim iskustvima i sa ženama/lažnim prijateljicama, ali i bivšim dečkima, pa od prvog trenutka misli da je Adam daleko izvan njene lige na više načina, te da nikako ne bi imala šanse kod njega, sve da i nije debela. Da stvar bude gora, Adamov šef u toj istoj agenciji zapošljava svoju kćerku, na mjesto Lexijine šefice, a ova je uz to bivši model, ali i Adamova bivša, što samo potpiri njezinu nesigurnost u sebe, kako privatnu, tako i poslovnu. No malo po malo, uz njegovu poslovnu potporu, i privatnu privlačnost Lexia se oslobađa okova koje društvo uporno nameće i njoj i svim drugim ženama koje se ne uklapaju u neki općeprihvatljivi kalup ljepote. Hrabro osmišljava kampanju za donje rublje koje će prikazati da žene postoje u raznim oblicima i veličinama, različite boje kose, očiju, kože, te da mjerilo i standard ženske ljepote nije ono što društvo, mediji, društvene mreže i reklame kojima smo bombardirani propisuju – ženska ljepota dolazi iz njene unutarnje snage, a Lexia ju itekako posjeduje. Naravno da će kao takva Adamu biti neodoljiva, jer zdravo samopouzdanje je najprivlačnija osobina koju čovjek može posjedovati, tako da svi oni koji vole happy end neće biti razočarani ovom pričom.

Sve u svemu, fantastična knjiga, koja osnažuje žene koje imaju višak kilograma, koje su debele i/ili pretile, poručuje im da i one mogu prekrasne i poželjne, seksualno ispunjene, voljene i cijenjene. Sve preporuke naravno, mislim da bi ju trebala pročitati svaka žena, bilo debela bilo mršava, bilo da je između ova dva pojma – možda nije tipična ljubavna priča, i možda ima snažnu pozadinu, no uistinu je genijalna. Kapa dolje, da barem ima više knjiga koje promiču zdrav odnos prema svom tijelu, kakvo god ono da bilo, jer bilo je pravo osvježenje čitati o ovakvom ženskom liku, i iskreno se nadam da će ova priča jednom biti ekranizirana.

Poruka za kraj – zaista se treba postaviti ovako, sve ili ništa, prema svima. Dajem sve, očekujem sve, zaslužujem sve. Ako ti se to ne sviđa, nikom ništa, idem dalje, netko će već cijeniti takav stav. Lexia je moj uzor, na više razina!